Osnovan Filozofski fakultet u Tuzli

Za stasavanje Fakulteta veoma je važna predfakultetska etapa razvoja, tj. u vrijeme funkcionisanja Više pedagoške škole i Pedagoške akademije (1961-1993). Na ovim višim školama izučavao se čitav  konglomerat nastavno-naučnih disciplina iz sfera: društvenih, humanističkih, prirodnih i tehničkih nauka, među kojima elektrotehnika i mašinstvo.

Sve procedure osnivanja Filozofskog fakulteta, transformacijom Pedagoške akademije, provedene su u toku 1993/94. godine. Započelo se sa pokretanjem inicijative organa Pedagoške akademije, koja je preko organa Univerziteta upućena Okrugu Tuzla. Formiranjem Komisije matičara 23.09.1993. g. od strane Skupštine Okruga Tuzla i zvanično je otpočeo proces transformacije Pedagoške akademije u Filozofski fakultet. Nakon intezivnih aktivnosti Komisije matičara na čelu sa prof. dr. Enverom Halilovićem (i članovi: Džemo Tufekčić, Asim Halilović, Sead Jamakosmanović i Azem Kožar), a uz svesrdnu podršku tadašnjeg rektora prof. dr. Sadika Latifagića, Skupština Okruga Tuzla je na sjednici održanoj 27.12.1993. godine, donijela Odluku o osnivanju Filozofskog fakulteta u Tuzli. Da se ova odluka, koja je imala i veliki broj protivnika, prihvati od organa ondašnje Republike Bosne i Hercegovine zaslužni su dr. Haris Silajdžić, predsjednik Vlade i svakako predsjednik države Alija Izetbegović.

Fakultet je prvu akademsku 1993/94. godinu započeo sa sedam studijskih odsjeka od kojih je šest već postojalo na Pedagoškoj akademiji.
1.  Bosanski jezik i književnost
2.  Matematika-fizika
3.  Bilogija-hemija
4.  Fizičko vaspitanje
5.  Razredna nastava
6.  Tehnički odgoj i obrazovanje, te
7.  Historija-geografija,  kao jedini novoosnovani odsjek

Što se tiče osnivanja novih odsjeka treba reći da je osnovan studijski odsjek Predškolski odgoj, te 1998. godine Žurnalistika i odsjek Strani jezici (grupe anglistika i germanistika) koji je naredne godine podijeljen u dva odsjeka:  Engleski jezik i književnost i Njemački jezik i književnost. Nedugo nakon toga su osnovana još tri odsjeka: Pedagogija-psihologija (2000.), Turski jezik i književnost (2003.) i Socijalni rad (2004.).
  
Izdvajanje grupe srodnih odsjeka u zasebne fakulteta dogodilo se dva puta:
1. 2000. godina kada je grupa od pet odsjeka (bilogija, hemija, fizika, matematika i            geografija) izdvojila u Prirodno-matematički fakultet i
2.  2002. godine kada je odsjek Fizička kultura prerastao u Fakultet za tjelesni odgoj i
     sport.

Filozofski fakultet je danas veoma  složen organizam, daleko najborjnija članica integriranog Univerziteta. Nastava se izvodi u sklopu deset naznačenih odsjeka, a iz više naučnih oblasti: društvenih, humanističkih i informacijskih znanosti, razvrstanih u okviru 19 naučnih katedri (od 44 koliko ima na Univerzitetu). Po broju studenata Filozofski fakultet čini 1/3 Univerziteta. Filozofski fakultet je brojniji i od nekih univerziteta u Bosni i Hercegovini (od mostarskog, zeničkog i bihaćkog). Osim brojčanih u prilog složenosti ovog fakulteta govore i unutrašnjo-strukturalni  pokazatelji koji se tiču broja odsjeka (deset), broja katedri (19), te raznovrsnosti naučnih oblasti kojima pripadaju: društvene, humanističke i informacijske nauke.

Negativne strane fakulteta su nedostatak kadrova, prostora, učila, opreme, biblioteke...Fakultet raspolaže sa svega oko 1,5m2 po studentu, što je oko tri puta manje od polaznog minimuma (7m2).

I pored ovih nedostataka fakultet, profesori i studenti pokazuju zavidne rezultate, a u planu su investicije u osavremenjivanje fakulteta (u vidu opreme i radova na zgradi ).