14. Septembar1995.
Armija RBiH oslobodila Bosanski Petrovac
Nakon temeljnih priprema, operacija "SANA 95" započela je 13. septembra 1995 god. tačno u 6 sati. Već u 6.30 h neprijateljska linija odbrane probijena je na nekoliko mjesta. Iza ponoći, tačnije u 1.10 h jedinice 502. viteške brdske brigade ušle su u Bosanski Petrovac, a nastavak dana iskorišten je za čišćenje terena i likvidiranje i zarobljavanje razbijenih neprijateljskih snaga. U Bosanskom Petrovcu zaplijenjene su velike količine naoružanja, municije, artiljerijskih oruđa, materijalno-tehničkih sredstava, ratne tehnike i opreme.
Nakon kraćeg odmora, 16. septembra preneseno je naređenje komandanta Petog korpusa generala Atifa Dudakovića da se forsiranim maršom krene prema Ključu. Jedinice su motornim vozilima u marševskoj koloni upućene ka Ključu. Prema tom gradu krenuli su i pripadnici 510. oslobodilačke brigade koji su vodili uspješne borbe na pravcu Begova Glava - Veliki Ljutoč - Dubovsko - Vrtoče -Bosanski Petrovac.
Nakon žestokih borbi na Laništu, u Velagićima i u Pudinom Hanu oko 21.00 sati jedinice 501. i 510. brdske brigade pobjedonosno ulaze u Ključ. Vremena za slavlje nije bilo, već narednog dana u prvim jutarnjim satima 510. slavna brdska brigada u borbenom poretku kreće ka Sanskom Mostu. U donjim Ramićima razbijena je četnička Zvornička brigada, a žestoke borbe vođene su i u rejonu Krasulja, a nakon njihovog oslobođanja na red je došlo i Vrhpolje. Ključko - Sanski borci pobjedonosno su se vraćali u svoj zavičaj. Sanski Most je bio tu, tik pred njima. Nešto prije doalska naših snaga u rejon Vrhpolja, neprijatelj je uspio minirati most u Vrhpolju i time usporiti napredovanje jedinica Petog korpusa.
U završnim pripremama za operaciju «Sana 95» general Alagić je bio jedan od članova tima koji su usaglašavali borbena sadejstva sa dijelovima Hrvatske vojske i HVO - om. Period od 18. septembra do 10. septembra karakterističan je po tome da su četnicke snage svim raspoloživim ljudstvom uz angažiranje artiljerije i oklopno-mehaniziranih snaga pokušavali cijelo vrijeme zaustaviti nadiranje jedinica Armije RBiH
Skupa sadejstvujući jedinice 502. viteške brdske brigade, Prve Gardijske i 510. oslobodilačke su 9. septembra žestoko udarile pravcem Banjci - Smajino Brdo - Donji Dabar - Sanski Most. Ofanzivna djelovanja odvijala su se prema planu i nepretelj je bio prinuđen na povlačenje, a naše jedinice pristupile su završnim fazama oslobođenja grada i gonjenja neprijetelja čije su se snage povlačile u neredu. Veliki udio u ovom napredovanju naših snaga dali su artiljerci Petog korpusa.
Bježeci od Armije BiH koja je nadirala prema Sanskom Mostu ,četnici su minirali most na rijeci Sani izmedu Tomine i Vrhpolja nebili ih tako zaustavili u silovitom napredovanju. To im nije uspjelo.
Neprekidno vodeći borbe, uveče 9. septembra oko 23.30 h dijelovi 502. viteške brdske brigade i BVP-a Petog korpusa prešli su most na rijeci Sani i ušli u centar grada. Nepretelj je još pružao žestok otpor iz gradske pošte, međutim ne zadugo. Neposredno nakon oslobođanja grada, iz drugih pravaca, vodeći neprekidne borbe, pristižu i drugi dijelovi jedinica iz sastava Petog i Sedmog korpusa Armije RBiH. Obavještajni podaci govorili su da su stvorene izvanredne predpostavke za oslobađanje Bosanskog Novog, Prijedora, Bosanske Gradiške, Bosanske Kostajnice i Banja Luke. Dejtonski mirovni sporazum spasio je agresorske snage od konačnog poraza.
Nakon kraćeg odmora, 16. septembra preneseno je naređenje komandanta Petog korpusa generala Atifa Dudakovića da se forsiranim maršom krene prema Ključu. Jedinice su motornim vozilima u marševskoj koloni upućene ka Ključu. Prema tom gradu krenuli su i pripadnici 510. oslobodilačke brigade koji su vodili uspješne borbe na pravcu Begova Glava - Veliki Ljutoč - Dubovsko - Vrtoče -Bosanski Petrovac.
Nakon žestokih borbi na Laništu, u Velagićima i u Pudinom Hanu oko 21.00 sati jedinice 501. i 510. brdske brigade pobjedonosno ulaze u Ključ. Vremena za slavlje nije bilo, već narednog dana u prvim jutarnjim satima 510. slavna brdska brigada u borbenom poretku kreće ka Sanskom Mostu. U donjim Ramićima razbijena je četnička Zvornička brigada, a žestoke borbe vođene su i u rejonu Krasulja, a nakon njihovog oslobođanja na red je došlo i Vrhpolje. Ključko - Sanski borci pobjedonosno su se vraćali u svoj zavičaj. Sanski Most je bio tu, tik pred njima. Nešto prije doalska naših snaga u rejon Vrhpolja, neprijatelj je uspio minirati most u Vrhpolju i time usporiti napredovanje jedinica Petog korpusa.
U završnim pripremama za operaciju «Sana 95» general Alagić je bio jedan od članova tima koji su usaglašavali borbena sadejstva sa dijelovima Hrvatske vojske i HVO - om. Period od 18. septembra do 10. septembra karakterističan je po tome da su četnicke snage svim raspoloživim ljudstvom uz angažiranje artiljerije i oklopno-mehaniziranih snaga pokušavali cijelo vrijeme zaustaviti nadiranje jedinica Armije RBiH
Skupa sadejstvujući jedinice 502. viteške brdske brigade, Prve Gardijske i 510. oslobodilačke su 9. septembra žestoko udarile pravcem Banjci - Smajino Brdo - Donji Dabar - Sanski Most. Ofanzivna djelovanja odvijala su se prema planu i nepretelj je bio prinuđen na povlačenje, a naše jedinice pristupile su završnim fazama oslobođenja grada i gonjenja neprijetelja čije su se snage povlačile u neredu. Veliki udio u ovom napredovanju naših snaga dali su artiljerci Petog korpusa.
Bježeci od Armije BiH koja je nadirala prema Sanskom Mostu ,četnici su minirali most na rijeci Sani izmedu Tomine i Vrhpolja nebili ih tako zaustavili u silovitom napredovanju. To im nije uspjelo.
Neprekidno vodeći borbe, uveče 9. septembra oko 23.30 h dijelovi 502. viteške brdske brigade i BVP-a Petog korpusa prešli su most na rijeci Sani i ušli u centar grada. Nepretelj je još pružao žestok otpor iz gradske pošte, međutim ne zadugo. Neposredno nakon oslobođanja grada, iz drugih pravaca, vodeći neprekidne borbe, pristižu i drugi dijelovi jedinica iz sastava Petog i Sedmog korpusa Armije RBiH. Obavještajni podaci govorili su da su stvorene izvanredne predpostavke za oslobađanje Bosanskog Novog, Prijedora, Bosanske Gradiške, Bosanske Kostajnice i Banja Luke. Dejtonski mirovni sporazum spasio je agresorske snage od konačnog poraza.