04. Juli1914.
Reisul-ulema staje u zaštitu srpskog življa
Nakon ubistva austrijskog nadvojvode Franza Ferdinanda i njegove suprugre, došlo je do sudskih progona i interniranja srpskog stanovništva, posebno onog sa granice prema Srbiji i Crnoj Gori.
Protiv takve politike i takvih postupaka prvi se javno oglasio reisul-ulema Džemaludin Čaušević. On je već 4. jula 1914. uputio apel Bošnjacima savjetujući "svakom muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine".
Istog dana se oglasio i vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, koji se našao pobuđen da jednom okružnicom pozove narod i svećenstvo da "u općoj tuzi i bolu" ne narušavaju mir i red i ne nanose štetu "bližnjemu svome". Reis Čaušević je svoj apel proširio i kao "Proglas muslimanima" objavio u sarajevskom alhamiado listu "Jeni mishab" (Nova baklja), 24.jula 1914. Pored reisa Čauševića, sličnim su se apelima protiv progona Srba i uništavanja njihove imovine oglašavali i drugi bošnjački politički, vjerski i kulturni prvaci i radnici, sve dok se to moglo objaviti u nekim od sarajevskih novina koje su po kratkom policijskom postupku svakodnevno obustavljane i zabranjivane. Prijeki sud u Sarajevu je ukinut već 26. jula 1914., dva dana pred objavu i početak rata.
Protiv takve politike i takvih postupaka prvi se javno oglasio reisul-ulema Džemaludin Čaušević. On je već 4. jula 1914. uputio apel Bošnjacima savjetujući "svakom muslimanu, da se kani zadirkivanja i izazivanja, a naročito da se prođe Bogu mrskog djela uništavanja imovine".
Istog dana se oglasio i vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, koji se našao pobuđen da jednom okružnicom pozove narod i svećenstvo da "u općoj tuzi i bolu" ne narušavaju mir i red i ne nanose štetu "bližnjemu svome". Reis Čaušević je svoj apel proširio i kao "Proglas muslimanima" objavio u sarajevskom alhamiado listu "Jeni mishab" (Nova baklja), 24.jula 1914. Pored reisa Čauševića, sličnim su se apelima protiv progona Srba i uništavanja njihove imovine oglašavali i drugi bošnjački politički, vjerski i kulturni prvaci i radnici, sve dok se to moglo objaviti u nekim od sarajevskih novina koje su po kratkom policijskom postupku svakodnevno obustavljane i zabranjivane. Prijeki sud u Sarajevu je ukinut već 26. jula 1914., dva dana pred objavu i početak rata.